Postupci i alati za brzo i kvalitetno vakuumiranje

[nike]

Još jedan pojam se mora uvesti kod razmatranja problema vakuumiranja a to je STOPA PROPUŠTANJA.

Sve propušta. Nema tog spoja bio on varen, mehanički, kemijski, itd... koji ne propušta. Bitno je znati koliko je propuštanje u nekom vremenskom periodu prihvatljivo.
Isto tako, ako u sistemu imamo 20 kg rashladnog sredstva ili 65g nije svejedno dali sistem propušta 0,03g/god , 3g/god ili 300g/god.

Zato treba doći do podataka o prihvatljivoj stopi propuštanja za određenu vrstu uređaja koji testiramo na propuštanje (mjerenjem promjena vakuuma) nakon dostignutog potrebnog krajnjeg vakuuma.


Iz gornjeg videa vidljivo je da je što je volumen manji to je rast brojeva na vakuumetru brži. Treba to imati na umu kad se vakuumiraju i testiraju vakuumom posebno mali sistemi poput kućnih hladnjaka i sl.

Mjereći porast apsolutnog tlaka vakuummetrom u nekom vremenskom intervalu možemo izračunati stopu propuštanja. I to je onda vrlo dobar pokazatelj koliko je takav mjereni sistem nepropusan ovisno o njegovom volumenu. Slično je i sa mjerenjem propuštanja sa dušikom i promjenom tlaka dušika u 24h. Takav test je isto ovisan o volumenu. Mali volumen će sa istom količinom propuštanja puno prije pokazati promjenu tlaka nego veliki volumen.

Mjerna jedinica za stopu propuštanja je mbar*l/s.

Sad samo još da nađemo koje su to vrijednosti prihvatljivog propuštanja.Kad netko nešto nađe u literaturi, neka to posta ovdje.

VTech Leak Detection Methods.pdf

(266.41 KiB) Preuzeto 3035 puta.

Kod rashladnih uređaja, dozvoljeno propuštanje freona je od 15g/god za veće rashladne uređaje do 0,5g za kućne uređaje.
Sad te brojeve treba prevesti u dozvoljenu stopu propuštanja za vakuum testiranje (mbar*l/s).

[Polaris]

Zanimljiv video.

[nike]

Iz tablice u gore možemo izračunati:

1g/god (R22) = 9x10^-6 mbar l/s stopa propuštanja

Ako uzmemo 0,5g/god za kućne frižidere kao prihvatljivu granicu propuštanja onda možemo lako izračunat prihvatljivu stopu propuštanja za naš uređaj.

Recimo da uređaj ima ukupni unutarnji volumen rashladnog sustava od 4l.

to bi bilo 9x10^-6*0,5 = 4,5x10^-6 mbar l/s

4,5x1,3( faktor za torr) = 5,85 torr

5,85 torr x10^-6 = 0,00000585 Torr => 0,00585 mikrona

0,0058 mikrona x 4l volumena =0,0232 mikrona/s za taj volumen uređaja.

Dakle naš tlak mjeren vakuumetrom se smije podići svake sekunde 0,0232 mikrona.
To znači za 30 minuta 0,0232x30x60 = 42 mikrona

Sve ispod toga je prolazno. Sve iznad toga je preveliko propuštanje i treba nekom drugom metodom naći gdje sistem propušta.

Na sistemima na kojima sam ja radio "recimo u Kazahstanu" koji su bili unutarnjeg volumena 50l i više, prolazna vrijednost po dokumentaciji za puštanje u rad proizvođača opreme je 100 mikrona za 1 sat u roku 4 satnog monitoringa.

Dakle vakuum se dovede do nivoa ispod 500 mikrona. Zatim taj ili niži vakuum se vakuum pumpom održava najmanje 6 sati. Nakon toga se sistem izolira od vakuum pumpe i provjerava se brzina dizanja tlaka. Ako je viša od 100 mikrona/h sistem se nastavlja vakuumirati. Ako je sporija od toga onda se zapisuje porast svaki sat u slijedeća 4 sata. Na kraju monitoringa vakuum mora biti ispod 1000 mikrona. Sve mora biti dokumentirano i potpisano od strane predstavnika investitora i instalatera. Tek kad prođe taj test može se (pored drugih prolaza) uređaj predat investitoru.

[bracans]

Lep video, pitanje, ima li ko iskustva sa refcovim ref-vac, Part No. 4686712 vakummetrom? VG64 trenutno nema da se kupi pa sam resio da uzmem taj. Stigao vakummetar i baterija za azot. Bas su ekspeditivni ovi iz teleoptika, preporuke za saradnju.