fanzo Professional Electronics Expert Team

Ako imamo instalaciju postavljenu ranije s cijevima 1/4, 1/2 i na takvu instalaciju spojimo klima uređaj s priključcima 1/4, 3/8, dužine instalacije recimo 5 m (pretpostavljam da je dužina instalacije bitna zbog volumena cijevi) kakve su posljedice na životni vijek klima uređaja, snaga prema nazivnoj veća ili manja? Dali netko ima kakvo iskustvo iz prakse?

Iskustvo kaže da uglavnom nema nikakvih problema.
Što se tiče snage, ona ovisi o kompresijskom omjeru. Pošto je pad tlaka na većoj cijevi nešto manji, to če snaga biti nešto malo veća zbog nešto manjeg kompresijskog omjera. Kolika je razlika ovisi o dužini cijevi, i što je dužina manja, to je i razlika manja. Na 5m razlika ne bi trebala biti veća od , recimo, 1%.
Druga veća briga je brzina rashladnog sredstva u cijevi pošto je ta cijev za plinovitu fazu rashladnog sredstva.
Kako je promjer veći to je brzina manja za isti maseni protok. Mi moramo biti sigurni da je ta brzina dovoljna da se ulje ne zadržava u cijevima. Kod promjene jednog reda veličine, kao u tvom primjeru, mala je šansa da če se rashladno sredstvo toliko usporiti da če transport ulja biti toliko loš da utječe na život kompresora pa ni tu ne vidim problema. U slučaju da je cijev za 2 reda veličine veća, onda bi moglo doči do problema sa cirkulacijom ulja.

Kod klima uređaja transport ulja je manje problematičan nego kod rashladnih sistema zbog veće gustoće plina pa i nema potreba za izvođenjem padova cijevi i uljnih džepova i promjer cijevi nije toliko kritičan. Svejedno, treba se pridržavati uputa proizvođača koliko god je moguće.
Uostalom, sve se da i računski provjeriti.

A kakva bi situacija bila, da je cijev umesto 1/2 izvedena sa 3/8 ?

Naime, imao sam jedan slučaj, kada je kompresor na R22 bio udaljen cca 5m i pored toga oko 2,5mt više od unutarnje jedinice. Stvar nikako nije radila kako treba, pa sam promjenio cijevi i lokaciju vanjske jedinice, da je posle bilo u redu. Ali nisam pokušao da potražim pravi razlog, dali je bila kriva manja cijev, visinska razlika ili čak kombinacija obojeg?

Koja je bila snaga uređaja? Jeli radilo problem i na grijanju i na hlađenju ili samo na jednom režimu.
Kako se manifestirao problem?

Uredjaj je bio snage 12000 Btu i namjenjen hladjenju. Problem je izgledao nekako tako, da je pritisak na usisu "skakao". Ja sam nekako stigao dojam, kao da kompresor nema dovoljno snage da povuče plin prema sebi (nadam se, da ne pričam gluposti), a na samoj cijevi moglo se osjetiti vibracije, "pulsiranje" plina u protoku. Rekuperacija, vakuumiranje i ponovo punjenje nisu doveli rezultata, pa sam stoga napravio novu instalaciju, pošto sam sumnjao, da ima nešto na tome. Cijevi, koje sam promjenio, nisu bile stisnute, sve je izgledalo više-manje normalno. Potrošnja kompresora je bila u nekim normalnim okvirimi, pregrijanja je bilo dovoljno. Uredjaj sam itso tako produvao azotom i nije izgledalo, da bi bila npr. začepljena kapilara.

Možda je problem u slabom kompresoru, no sada on radi dobro, a situacija je sada takva, da su cijevi pravog pomjera i linija je horizontalna, te skračena na 3,5mt. U stvari sad problema više nema ali nebi bilo loše znati za drugi put, ako slučajno postoji neka razlaga u vezi ove ituacije.

Znači tekućinska cijev je ostala ista. Usisna cijev je bila smanjena što je dovelo do povećane brzine plina pa time nije moglo biti problema sa povratom ulja. Ostaje samo pad tlaka u usisnoj cijevi. U prijašnjem slučaju, sa 5 m dužine i ako nije bilo nekih koljena i oštrih savijanja, pad tlaka u usisnoj cijevi je iznosio oko 27kPa (0,27 Bar) ili drugim riječima, to je iznosilo promjenu temperature isparavanja od 1,5K uz brzinu plina u cijevi od 15m/s.

Sada sa novom cijevi imamo dužinu od 3,5m i vanjski promjer od 1/2" i tu je pad tlaka oko 5,4kPa (0,054 Bar) ili ako gledamo u temperaturi to je promjena temperature isparavanja za 0,3K pri brzini plina u cijevi od 9ms.

I prijašnji i sadašnji brojevi su u granicama tolerancije za klima uređaje pa ne bih rekao, gledajući teoretski, da je problem bio u dužini cijevi ni u smještaju klima uređaja već je problem bio u nečem drugom, a što se ispravilo dok se mijenjalo cijevi i položaj klime. Može biti i da je interna konstrukcija uređaja toliko restriktivna da joj je samo malo duža i uža cijev i razlika u visini smetala da radi normalno iako ja ne vidim ništa u samom cjevovodu što bi dovelo do"vibracija" kakve opisuješ.

Koja je marka i model klime?

Promjena između sad i prije je u pregrijanju koje je sad 1,2K niže i time se kompresor nešto manje grije jer veće pregrijanje na usisu znači i veće na ispuhu.
Sad je povrat ulja nešto lošiji a kapacitet veći za 30-ak W.

Klima je neka stara "Delphi -Carrier", a tačnog tipa se ne sječam, čini mi se da je bio SK 305 ili nešto tako, znam samo, da nisam na web-u našao o njoj ama baš ništa. Srečom sam zapisao tip kompresora, ako mi nekad zatreba, a to je "Toshiba-Carrier" ECF150111A.
Nego, nešto mi je palo na pamet oko tog kompresora; kad sam sistem provjeravao azotom na tlak, imao sam osječaj, kao da se jednom desilo, da se na početku punjenja, kod otprilike 6 bara pritiska, čuo neki čudan zvuk, ja bih prema reakciji manometra rekao, kao da propuštava ventil na usisnoj strani kompresora??
Dali je to moguče (možda grešim ali čini mi se da u kompresoru toga ima) ili je kompresor oštečen, pa da sada kod manjeg opterečenja dobro radi, pa če se taj problem idučeg ljeta ponovo pojaviti?
Izvinjavam, ako sam napisao po koju glupost ali nisam serviser, jer to radim više za hobi, (za sebe i po kojeg dobrog prijatelja), pa mi možda koja stvar nije baš najjasnija.

Kompresor možeš ispitati tako da mu mjeriš struju i tlakove i onda usporediš sa grafikonom za taj kompresor. Ako struja odstupa značajnije od grafikona onda imaš loše ventile.
Ili ga možeš odvojiti od sistema, napumpat tlačnu stranu na 15-ak bara i gledati kojom brzinom se izjednačuju tlak na usisu i ispuhu.

Nike, hvala na savjetu! Samo za informaciju, kojom brzinom bi se otprilike trebao izjednačiti tlak, da bi se moglo ustanoviti, da je kompresir OK?

U rashladnoj tehnici gdje su u igri polu-hermetički kompresori i RotaLock ventili, ova metoda je lako provedljiva i izjednačenje tlakova na novom ispravnom kompresoru traje i više od 10-ak min.
Za rotacijske kompresore u hermetičkim sistemima ta metoda nije praktična zbog nedostatka izolacijskih ventila na kompresoru, pa je bolja metoda sa mjerenjem struje, jer bi u suprotnom morao kidati cijevi i odvajati kompresor od sistema.
Pretpostavljam da bi i tu vrijeme izjednačenja tlakova trebalo biti slično. Mogu provjeriti pa javim.
Ja sam do sad uglavnom mjerenjem struje i tlakova uspješno određivao dali je kompresor na kućnoj klimi ispravan ili ne.

Nike, ponovo se javljam u vezi ovog kompresora. Opet je bilo nekih problema, pa sam sad odvojio kompresor iz sistema, pa me zanima, kako da provjerim njegovu ispravnost. Ako napumpam tlačnu stranu na oko 15 bar, dali on treba da drži pritisak i koliko dugo, odnosno u kakvom vremenu kod ispravnog kompresora tlak padne? Radi se naravno o rotacijskom kompresoru.