Utjecaj promjera cijevi na tlak isparavanja

[Tamy]

Pozdrav svima!

Pre neko vreme napravio sam toplinsku pumpu za grejanje kuče, od stare vanjske jedinice klime "DAIKIN" na R22, model R60DB7V1, koja ima u sebi kompresor RC98V1TN, snage 22000 Btu.

Kompresor i sve ostalo sam izvadio, povezao sa toplniskim izmenjivačem plin-voda, stavio ekspanzijski ventil umjesto kapilare i smjestio ga u kuči, a vani je ostao samo isparivač i ventilator. Prilikom spajanja cijevi, ja sam usisnu cijev stavio 1/2", umjesto 5/8" (takve nažalost nisam imao), pošto je dužina cijevi samo 3,5mt, dok je tlačna cijev 3/8".

Sada mi se pojavio jedan problem, naime tlak isparavanja (mjereno na ulasku u kompresor) nikao da se digne iznad 3 bara, što je malo čudno, s obzirom, da je tlak na ulazu u isparivač 4,5 bara, što otprilike odgovara, kada je vanjska temperatura oko 0'C.

Ekspanzijski ventil nije problem, jer sam več pokušavao sa regulacijom i promjenom sapnice, ali se tlak ne mijenja, samo pregrijanje. Filter sam stavio novi, isto tako sam provjerio filter u sapnici i nikakvog začepljenja nema.

Dali mislite, da je problem u premaloj usisnoj cijevi, ili je pak moguče, da je toliki pad tlaka na isparivaču i ostalim elementima (npr.četverokraki ventil)?

[nike]

Nije do cijevi!
To što ti zoveš usisna cijev je u stvari tlačna i to između kompresora i kondenzatora.

[nike]

Sada mi se pojavio jedan problem, naime tlak isparavanja (mjereno na ulasku u kompresor) nikao da se digne iznad 3 bara, što je malo čudno, s obzirom, da je tlak na ulazu u isparivač 4,5 bara, što otprilike odgovara, kada je vanjska temperatura oko 0'C.

Jesi li ti to izmjerio razliku tlaka između ulaza u isparivač i ulaza u kompresor od 1,5 bar???

Najprije, ni teoretski ne može biti tlak isparavanja na ulazu u isparivač 4,5 bar.
4,5 bar za R22 je 2,7°C što je više od temperature vanjskog zraka a to je teoretski nemoguče osim ako taj manometar nije apsolutni.

Za analizirati tvoj "kvar" napravi sva potrebna mjerenja:
http://www.fanzo.org/forum/viewtopic.ph ... =+potrebna

Inače, 3 bar za R22 je isparavanje od -6,7°C što je očekivana vrijednost ako je temperatura zraka na ulazu u isparivač 0°C.
To daje TD isparivača od 6,7°C što je u redu s obzirom na količinu zraka koja ide preko vanjske jedinice klima uređaja (42m^3/m.

Izmjeri temperaturu i vlažnost zraka na ulazu i izlazu isparivača pa da vidimo koliko kapaciteta to ima na toj temperaturi.

[Tamy]

Hvala Nike, za pomoč!!

Kao prvo,izvinjavam za podatak o visini tlaka na ulazu u isparivač, stvarno je instrument bio pogrešan.
Tačan podatak je 4,05 bara (mjereno digitalnim instrumentom, koji je provjereno ispravan).
Ali je problem, jer je sada tačan podatak za povratno isparavanje ( mjereno kod kompresora)samo 2,15 bara!

Kao drugo, "usisna cijev" je u stvari usisna cijev, jer je to uredjaj u samogradnji i od kompresora, koji je u kuči, preko kondenzatora, ide van jedna 3/8, kao tekučinska cijev, a vani je isparivač sa ekspanjzijskom ventilom i od isparivača se vrača "usis" (sada je ta cijev veličine 5/8, več sam je promjenio) i vrača se do kompresora.

Ostale podatke ču izmjeriti za koji dan i javit ču odmah!

Pozdrav.

[nike]

4 bara je opet nemoguće (ako je temperatura vanjskog zraka 0°C) jer je to -0,2 °C.
Ako je to apsolutni tlak (mnogi digitalni manometri pokazuju apsolutni tlak) onda je to isto kao i 3 bara na običnom manometru, što je normalno očitanje.
Pripazi malo na mjerenje i mjerne rezultate.

[Tamy]

"4,5 bar za R22 je 2,7°C što je više od temperature vanjskog zraka a to je teoretski nemoguče osim ako taj manometar nije apsolutni."

Taj instrumenat, sa kojim sam sada mjerio tlakove nije namjenski za rashladnu tehniku i mogao bi se zvati "absolutni".

Nego, dali bi mi mogao obrazložiti, kako ide u stvari sa otčitavanjem tlaka na manometrima za rashladnu tehniku, znam da je tu nešto drugčije naspram tabelama za plinove (temperatura za otčitani tlak u tabeli i na manometru nije ista )ali mi nije sasvim jasno.

[nike]

Postoje dva tipa manometara:
Apsolutni i relativni.
Apsolutni mjeri tlak od apsolutnog vakuuma na gore i njemu skala počima sa 0.
Relativni mjeri tlak u odnosu na atmosferski i njemu skala počima sa -1 pa ide na 0 i onda prema gore.
Apsolutni kada je otvoren prema atmosferi mjeri 1 bar a relativni mjeri 0 bara,
U tablicama za plinove je naznaćeno dali je apsolutni ili relativni tako što se dodaje oznaka a (absolute) ili g (gauge) nakon oznake jedinice tlaka.

Tako imamo Bara i Barg ili PSIa i PSIg ili MPaa i MPag

[Tamy]

Puno hvala, Nike!

Sada mi je jasno i mogu reči, da nisam ni znao, da razmišljam pogrešno, dok nisam pre neko vrijeme našao u jednom manualu od Daikina tabele, na kojima je naznačeno "gauge pressure" i tu su bile vrijednosti sasvim drukčije negu tabeli za plinove firme "Solvay", koje sam uvijek upotrebljavao. (..Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem..)

Uglavnom, čim stignem izmjerit ču potrebne podatke.

[nike]

Hvala Nike, za pomoč!!

Kao prvo,izvinjavam za podatak o visini tlaka na ulazu u isparivač, stvarno je instrument bio pogrešan.
Tačan podatak je 4,05 bara (mjereno digitalnim instrumentom, koji je provjereno ispravan).
Ali je problem, jer je sada tačan podatak za povratno isparavanje ( mjereno kod kompresora)samo 2,15 bara!


Pozdrav.

Ako je tolika razlika između tlakova koliko pišeš (4,05 - 2,15) izmjerena istim instrumentom ispred isparivača i na usisu u kompresor onda možda imaš i začepljenje između te dvije točke.
Nakon ekspanzijskog ventila nalazi se mješavina tekućeg i plinovitog rashladnog sredstva, i taj tlak od 4,05 Bara (apsolutno) , ako je izmjeren ispravno, predstavlja stvarnu temperaturu isparavanja.
Pad tlaka od isparivača do kompresora, u svim cijevima zajedno, ne smije biti veči od ekvivalenta od 2K za R22 koji je oko tih temperatura isparavanja cca 0,3 Bar.

Imamo još i pad tlaka u isparivaču koji je između 1,5-4 Psi (0,1-0,3 bar) i pad tlaka na distributoru.
Evo rasporeda mogučih padova tlaka:

26.png (24.19 KiB) Pregledano 3678 puta.

[nike]

Kao drugo, "usisna cijev" je u stvari usisna cijev, jer je to uredjaj u samogradnji i od kompresora, koji je u kuči, preko kondenzatora, ide van jedna 3/8, kao tekučinska cijev, a vani je isparivač sa ekspanjzijskom ventilom i od isparivača se vrača "usis" (sada je ta cijev veličine 5/8, več sam je promjenio) i vrača se do kompresora.

OK, nisam pazio na satu.

[Tamy]

"Imamo još i pad tlaka u isparivaču koji je između 5-15 Psi (0,3-1 bar) i pad tlaka na distributoru."




Zavario sam sisu na izlazu iz isparivača i izmjerio tlak: ulaz 4,1bar, izlaz 2,7 bar. Dakle razlika izmedju tlakova je 1,4bar, što bi prema slici bilo normalno (21,5-44 PSI= 1,5-3 bar).

Preostatak pada tlaka do ulaza u kompresor (oko 0,5 bar) mogao bi biti na povratu, servisnom ventilu i četvorokrakom ventilu.

ALI... isparivač u stvari nema distributora, nego je iz dolazne cijevi 3/8", putem dve 8mm cijevi, dužine cca 300mm, podeljen u dve grane, svaka po 26mt cijevi 9,5mm, koje se na izlazu spoje u jednu 5/8".

Dali je moguče, da postoji takav pad tlaka na ovakom isparivaču ili je krivo nekakvo "začepljenje" u njemu, mada mi je to malo čudno, jer sam sve produvao azotom i nisam primjetio ništa posebno.

[nike]

ALI... isparivač u stvari nema distributora, nego je iz dolazne cijevi 3/8", putem dve 8mm cijevi, dužine cca 300mm, podeljen u dve grane, svaka po 26mt cijevi 9,5mm, koje se na izlazu spoje u jednu 5/8".

Kakvih "26mt"? Zar isparivač nije vanjska jedinica od klima uređaja?

[Tamy]

To jeste vanjska jedinica klima uredjaja, snage otprilike 24000 Btu, koja ima isparivač veličine 850 x 880 mm, napravljen je u dva reda (dve debljine), u svakome po 32 cijevi dužine 780mm (unutrašnja strana), odnosno 870mm (vanjska strana), a to iznosi sveukupno 52mt.

U medjuvremenu sam uspeo izmjeriti temperature na isparivaču; ulazak zraka 5,6'C, izlaz 1,2'C.
Higrometra nažalost nemam, a relativna vlaga u zraku u tom trenutku bila je 49%, ako to nešto pomogne.
Tlak na ulazu u isparivač je 4 bar, na povratu kod kompresora 2,5 bar, a temperatura usisa na istoj tački je -4'C.
Sada sam i malo u dilemi, kako pravilno izmjeriti pregrijanje? Verovatno je važan tlak (a i temperatura) na povratku kod kompresora, dok tlak na ulazu u isparivač verovatno nema veze sa pregrijanjem?

Svi su tlakovi mjereni "relativnim" manometrom.

[nike]

Na ulazu u isparivač nema pregrijanja. Tamo gdje je prisutna i tekuća i plinska faza rashladnog sredstva (kao što je slučaj na ulazu u isparivač) to zovemo zasićenje i tu je temperatura jednaka temperaturi zasićenja tj. onoj što piše u tablicama za tlak koji se izmjeri.
Pregrijanje počinje kad svo rashladno sredstvo ispari. To se dešava na kraju isparivača. Preveliko pregrijanje u isparivaču znači neiskorištenost isparivača. Premalo može dovesti do tekućine u kompresoru i loma kompresora. TXV kontrolira pregrijanje da je uvijek onoliko koliko je namješteno.
Tlak isparavanja treba mjeriti što bliže isparivaču ali nakon njega.

Pregrijanje imamo u isparivaču, u cijevima do kompresora i u samom kompresoru.
Pregrijanje u isparivaču se zove korisno pregrijanje i mjeri se na izlazu iz isparivača. Mjesto gdje se mjeri tlak i temperatura je neposredno pored osjetnika ekspanzijskog ventila.

Zatim imamo pregrijanje u cijevima do kompresora koje zovemo nekorisno pregrijanje. Mjerenjem tlaka i temperature na ulazu u kompresor dobivamo podatak o totalnom pregrijanju. Totalno minus korisno daje nekorisno pregrijanje.
Određena količina nekorisnog pregrijanja može biti poželjna kako bi se osiguralo da nema šanse da tekuće rashladno sredstvo dođe do kompresora. Nekorisno pregrijanje uzrokovano padom tlaka u cijevima nije poželjno.

[nike]

Higrometra nažalost nemam, a relativna vlaga u zraku u tom trenutku bila je 49%, ako to nešto pomogne.
.

Ako nemaš higrometar onda mjeriš dvije temperature, suhim i mokrim termometrom.
Mokri termometar dobiješ tako da mokrom gazom omotaš vrh termometra tako da kroz gazu može ići zrak a da ne dodiruje izravno osjetnik.
Mjeriš i ulaz i izlaz zraka na taj način.

Kad mjeriš tlak na isparivaču ne smije biti leda tj. može biti tek tragova inja.

Kako je riješeno otapanje uređaja?

[Tamy]

Otapanje sam izveo sa četvorokrakim ventilom, dosad nažalost nisam imao prilike mnogo da ga koristim, jer sam tek u fazi ispitivanja uredjaja, ali u par puta, koliko sam dosada otapanje isprobao, stekao sam dojam, da funkcioniše dobro.

[nike]

Nisam mislio na to, već kako se kontrolira otapanje. Vremenski ili temperaturom isparavanja ili nekim algoritmom.

[Tamy]

Izvinjavam... nisam shvatio.

Zasad nije rešeno još nikako, ali u planu je jedan kontroler, koji možda poznaješ, a to je Carelov uC2, koji ima algoritam za otapanje prema temperaturi ili prema pritisku na isparivaču. I koliko sam ja shvatio iz priručnika, podesi se vremenski interval, u kojem kontroler kontroliše temperaturu ili pritisak, a on uz brzu promjenu temperature ili pritiska nadolje "shvati" da treba iči u otapanje, inače ne otapa, iako je temperatura ili pritisak niži od one, koja je namještena kao referencija za otapanje. To bi nekako trebalo da znači, da je do pada temperature odnosno tlaka isparavanja došlo zbog stvaranja leda i ne zbog niske vanjske temperature.

[Tamy]

Mislim da sam pronašao razlog pada tlaka od 0,5 bar, na liniji "isparivač-kompresor" a to je četverokraki ventil. Tako da sama usisna cijev (kao što je već Nike spomenuo) nije bila razlog, mada sam je promjenio sa 1/2" na 5/8". Problem je izgleda u samom ventilu. Ili je u njemu neko začepljenje ili pak je problem njegova veličina. Naime, taj ventil ima tlačnu cijev veličine 3/8", a ostale tri su 1/2", po veličini i snagi kompresora, trebale bi biti 5/8". Sada trebam pronači drugi ventil i promjeniti ga.

[nike]

Da, to je mali ventil. Njegov kapacitet je maksimalno 6,3 kW (ako je Ranco). Mijenjaj to. Treba ti jedan do 9 kw (cijev 1/2 i 5/8 )

Ventil se dimenzionira da mu je pad tlaka oko 0,2 bara. Ako je bio na sistemu gdje je električki izgorio kompresor, i on se baca/mijenja jer se ne može nikako očistiti.