Potrebna mjerenja i podaci prilikom servisa klime

[nike]

Prilikom postavljanja pitanja o problemima (ili rješavanja problema) kod rada klima uređaja (mislim općenito, ne samo na mini-split sisteme), a koji se tiču rashladnog kruga, većina servisera u svojim pitanjima iznosi mišljenja i ocjene a ne podatke.

Da bi netko mogao ocijeniti dali ili ne klima uređaj radi ispravno, potrebno je izvršiti mjerenja temperatura, napona, struja, tlakova i to usporediti s nekim podacima na klimi i očekivanim vrijednostima za te izmjerene veličine. Gatanje na osnovu očitanog jednog tlaka nije za one koji bi htjeli da ih se zove majstori eksperti.

Prvo što bi obavezno trebalo napraviti je očistiti izmjenjivače, filtre, ventilator, provjerit pumpu vode/glikola ili dali se ventilator vrti kako treba kako bi osigurali da to ne utječe na naša mjerenja.

Dakle slijedeće bi trebalo očitati na klimi koje su vrijednosti napisane na natpisnoj pločici zapisati ih i postati u pitanju.
Od serviseru korisnih to su:
• puna oznaka modela klime
• predana snaga uređaja (kapacitet) u grijanju i hlađenju
• struja u hlađenju i grijanju
• količina plina i oznaka plina
• oznaka kompresora
• tip i koncentracija glikola

Zatim (nakon čišćenja) treba očitati temperature zraka na ulazu i izlazu jednog i drugog izmjenjivača (kondenzatora i isparivača).

Isparivač:

Tai= Temp. zraka na ulazu u isparivač (vlažni termometar, ili suhi i relativna vlažnost)
Tao= Temp. zraka na izlazu isparivača (vlažni termometar, ili suhi i relativna vlažnost)
ili
Twi= Temp. vode na ulazu u isparivač
Two= Temp. vode na izlazu isparivača

Kondenzator:

Tai= Temp. zraka na ulazu u kondenzator
Tao= Temp. zraka na izlazu kondenzatora
ili
Twi= Temp. vode na ulazu u kondenzator
Two= Temp. vode na izlazu kondenzatora

Mjerenja temperatura zraka uvijek mjeriti s ventilatorom na maksimalnoj brzini! Kod invertera mjerenja vršimo samo kad je klima u TEST modu.

Slijedeća su mjerenja temperature cijevi na različitim bitnim mjestima sistema a ovisno o ugrađenim komponentama:
• na izlazu isparivača (ili gdje je smješten osjetnik ekspanzijskog ventila ako ga sistem ima)
• na ulazu u kompresor (20-ak cm od njega)
• na izlazu iz kompresora (20-ak cm od njega)
• na izlazu iz kondenzatora (ili na izlazu spremnika tekućine ako je ugrađen)
• na ulazu u ekspanzijski ventil ili prije filtra kapilare

Zatim izmjeriti tlakove isparavanja i kondenzacije (gdje je to moguće).
Zatim izmjeriti struju i napon napajanja.
Približna nadmorska visina mjesta gdje je klima je isto potrebna radi razlika u gustoći zraka koje utječu na rezultate proračuna.

Za sve to izmjeriti potreban je i odgovarajući alat.
Mjerenja tlaka obavljamo manometrom što veće klase točnosti kojeg prije mjerenja treba „nulirati“ tj kompenzirati za nadmorsku visinu tako da se bez da je priključen igdje, s otvorenim crijevima i ventilima namjeste da kazaljka pokazuje 0 !!!
Mjerenja temperature cijevi i zraka i vlažnosti trebalo bi vršiti digitalnim termometrima/vlagomjerima koji su visoke točnosti, brzi i koji se mogu (i povremeno trebaju) kalibrirati. Tu su najbolji Fluke i Testo sa odgovarajućim sondama za zrak i cijevi.

http://www.testo.com/online/abaxx-?$par ... id=1223767
http://www.testo.com/online/abaxx-?$par ... id=6106109
http://www.testo.com/online/abaxx-?$par ... id=1223921


http://plus.fluke.com/fluke/usen/HVAC-I ... ?PID=56155
http://plus.fluke.com/fluke/usen/Electr ... ?PID=56085

Tek nakon što smo izvršili gornja mjerenja i sigurni smo u njihovu točnost, možemo donijeti sud o tome što se zaista dešava u klima uređaju.

Za taj sud potrebno je izračunati sljedeće:
• Pregrijanje isparivača
Temperatura cijevi na izlazu isparivača – Temperatura isparavanja očitana manometrom
• Ukupno pregrijanje na usisu kompresora
Temperatura cijevi na ulazu u kompresor - Temperatura isparavanja očitana manometrom
• Pregrijanje ispuha kompresora
Temperatura cijevi na izlazu kompresora – Temperatura kondenzacije očitana manometrom
• Pothlađenje kondenzatora
Temperatura kondenzacije očitana manometrom – Temperatura cijevi na izlazu kondenzatora (ili spremnika tekućine ako je ugrađen)
• Pothlađenje kod ekspanzijske naprave
Temperatura kondenzacije očitane manometrom – Temperatura cijevi prije ekspanzijske naprave
• TD isparivača
Temperatura vlažnog termometra zraka na ulazu u isparivač - Temperatura isparavanja očitana manometrom
• TD kondenzatora
Temperatura kondenzacije očitana manometrom – Temperatura zraka na ulazu u kondenzator
• Δt isparivača
Temperatura zraka na ulazu u isparivač – Temperatura zraka na izlazu iz isparivača
• Δt kondenzatora
Temperatura zraka na ulazu u kondenzator – Temperatura zraka na izlazu iz kondenzatora
• Prilaz isparivača
Temperatura zraka na izlazu iz isparivača – Temperatura isparavanja očitana manometrom
• Prilaz kondenzatora
Temperatura kondenzacije očitana manometrom – Temperatura zraka na izlazu iz kondenzatora

Zatim je potrebno poznavati koje su normalne očekivane vrijednosti za gore izračunate rezultate. Kod klima uređaja to je:
• Pregrijanje isparivača kod kapilare => 1-20K i ovisi o vanjskoj temperaturi, unutarnjoj temperaturi i vlažnosti zraka. Pogledati tablice proizvođača ili koristiti ovu moju Excel tablicu.
http://www.fanzo.org/forum/download/file.php?id=26021
• Pregrijanje isparivača kod ekspanzijskog ventila=> onoliko koliko je namješteno na ventilu a kreče se od 60-70 % od TD isparivača a kod klime najčešće 5-8 K
• Ukupno pregrijanje na usisu kompresora kod klime 5-20K
• Pregrijanje ispuha kompresora ovisi o vrsti i stanju kompresora, kompresijskom omjeru i ukupnom pregrijanju na usisu kompresora i kreće se od 30-50K
Što je veće pregrijanje na usisu, veće je i na ispuhu
• Pothlađenje kod kapilare je od 0 do 15K
• Pothlađenje kod ekspanzijskog ventila treba biti između 5,5-8,5K jer tada sigurno nema mjehurića ne-kondenziranog rashladnog sredstva
• TD zračnog isparivača treba biti od 16-20K
• TD vodenog isparivača treba biti 10K
• TD zračnog kondenzatora treba biti 10-20K (veće je za toplije klimatske uvjete)
• TD vodenog kondenzatora 15K
• Δt zračnog isparivača treba biti 8-10K
• Δt vodenog isparivača treba biti 5K
• Δt zračnog kondenzatora treba biti 5-10K
• Δt vodenog kondenzatora treba biti 5K
• Prilaz zračnog isparivača treba biti 8-10K
• Prilaz vodenog isparivača treba biti 5K
• Prilaz zračnog kondenzatora treba biti 5-10K
• Prilaz vodenog kondenzatora treba biti 5K

Ovdje vidimo neke pojmove koji nekima nisu poznati, kao što su
• Pregrijanje
• Pothlađenje
• Δt
• TD
• Prilaz

Pregrijanje i pothlađenje su objašnjeni ovdje:

http://www.fanzo.org/forum/viewtopic.ph ... 78#p126278

Δt - S ovim se označava temperaturna razlika istog medija. U našem slučaju to je razlika temperature zraka/vode na ulazu izlazu izmjenjivača i govori nam koliko je topline medij preuzeo na sebe

Prilaz – Ovaj pojam označava razliku temperature koja nam govori koliko dobro toplina prelazi s jednog toplijeg medija na drugi hladniji i govori nam o stanju izmjenjivača i njegovoj sposobnosti da preda toplinu hladnijem mediju. Što je vrijednost veća to je izmjenjivač prljaviji

TD – Ovaj pojam označava temperaturnu razliku između dva medija. U našem slučaju to je razlika temperature između rashladnog sredstva i zraka na kraju izmjene

TD = Δt+Prilaz

Kao što vidimo cijelo vrijeme se radi o temperaturnim intervalima a sve korisne informacije se dobiju računanjem, uspoređivanjem i ocjenjivanjem temperaturnih razlika. Nikakvi tlakovi sami za sebe nam ništa korisno ne govore o ispravnom radu klima uređaja.

O sistematskom pristupu ocijene rada klima uređaja u slijedećem nastavku!

Evo kako izgleda jedan takav skup podataka na jednom mjestu:

[cubica]

Nike, imam Testo 635 kalibrisan, čak i sa štampačem imam čak i testove datalogere (vlaga + temp), čim se ratosiljam obaveza koje trenutno imam, uzimam jedan split da ga iskontrolišem na ovaj način, mislim da je sve ovo korisno jer se često nadjemo u situaciji gde treba reći vlasniku uredjaja u kakvom je stanju uredjaj...a ja ne bih da mu pričam priče tipa ova cev je bela zaledila, to ne valja, treba da se dopuni ili ne, kolika ti je otprilike disipacija u objektu i sl....mnogo je bolje premeriti sve parametre posle osnovnog pregleda uredjaja pa onda doneti sud.
Imao sam slučajeve gde 12ca split nije mogla da radi u objektu od 20tak kvadrata zbog velikog staklenog izloga, čestog otvaranja vrata, efekta stakl bašte, 3-4 rashl. vitrine u objektu i sl....jedva ubedih čoveka da je klima ispravna ali da jednostavno ne može da postigne...
Mislim da ovo bas može da pomogne u tim situacijama ali i kad su spoljašnje temp niže pa treba proveriti kondiciju uredjaja i odrediti servisirati uredjaj ili ne...
E sad..ima nekih stvarčica koje nisam razumeo baš najbolje...ustvari više princip kako nešto izmeriti a to ćemo tada da pređemo zajedno ako se slažeš
Hvala ti na dobrom topiku ( a imalo ih je više)

pozz,

cybICE

[nike]

@ cubica
Kod običnih split sistema postoji jedan problem, a to je nedostatak priključka za mjerenje tlaka kondenzacije (kada je u hlađenju) ili isparavanja (kada je u grijanju). Dakle, možeš mjeriti samo jedan tlak. Zato je najbolje, prvo klimu očistiti, a onda mjerit temperature i vlagu i protok zraka. Uvrštavanjem tih podataka u formulu ili u software, možeš izračunati stvarni kapacitet uređaja. Puno je brže nego mjeriti i analizirati sve one gornje podatke.
Ako je kapacitet po izračunu bitno drukčiji od nazivnog onda je potrebno rekuperirati i izvagati plin kako bi se otklonila i ta nepoznanica. Ako je plin u redu, onda je najbolje klimu skinuti i odnjeti u radionu gdje zavariš priključke za mjerenje tlaka tamo gdje ti treba, napuniš klimu na vagu i onda analiziraš sistem kao što je gore navedeno. Ili nabavit novu klimu, ovisi o klasi uređaja.

Često sam imao slučaj da se mušterija žali da klima ne valja, a ustvari je uredu, samo je poddimenzionirana. Onda ja odem u kombi po laptop, prvo očistim klimu, izvadim termometar/vlagomjer i izmjerim razliku temperatura/vlažnosti kad je klima na high, pogledam tehničke podatke klime i pronađem količinu zraka i uvrstim u program i dobijem stvarnu snagu klime. Kad im to pokažem na kompu, više se ne bune već psuju onog tko im je prodao klimu ili šute ko ribe ako su sami odlučivali kolika im klima treba. A ja to onda sve uredno i naplatim. I uglavnom su zadovoljni s mojim radom, a s cijenom se pomire, jer su dobili što su platili.

Evo jedna stranica za te izračune: http://fridgetech.com/calculators/ahucalc.html

Evo i program: http://energosoft.info/program/teplotex ... uCalc3.zip

[cubica]

@ cubica
Kod običnih split sistema postoji jedan problem, a to je nedostatak priključka za mjerenje tlaka kondenzacije (kada je u hlađenju) ili isparavanja (kada je u grijanju). Dakle, možeš mjeriti samo jedan tlak.

dobro..ima na 24kama :) ali je u redu i ovako preko temp i vlage..zato sam i spremio i testo Ranije sam samo imao onaj Refcov iglicasti 15140 koji sam zabadao na krilca ispred isparivaca, ali je to bilo sve bez veze, gotovo da nije nicemu sluzilo, mnogo je bolje ovako.
Hvala Nike, jedva cekam da probam i dodjem do nekih korisnih podataka umesto da gledam je li cev bela ili pipkam rukom...

pozz,

cubICE

[nike]

Jedan od primjera kako se uz pomoć pravilnog mjerenja i na osnovu izmjerenih podataka dolazi do točne diagnoze zasnovane na mjerenju a ne gatanju tipa "moglo bi biti ovo ili ono":

viewtopic.php?f=117&t=18522

[jjosip]

Pitanje za korisnike Fridgetehovog softvera.
Koliko je bitan anemometar kod mjerenja učinka kmalih kućnih sustava, tj dali se može i bez njegovog korištenja dobiti zadovoljavajuci rezutat.?

Dali za klima uređaj kod kojeg protik zraka nema smetnji i ventilator radi ispravno (mjenja broj okretaja prema naredbama daljinskog ) možemo slobodno koristiti
protok zraka koji je dao proizvođač tj onaj napisan na naljepnici klime.

Probao sam mjerenjem DB, WB , upisom protoka zraka s naljepnice i korištenjem Fridgetehovog softvera provjerit 2 klime na grijanju.
Rezultati softwera i "snage klime" se poklapaju.

Vjerujem da ga je ljepo imat, ali čini mi se da nemam posebnu neku potrebu za njime za upotrebu kod "malih " kućnih klima uređaja.
Dual termometar je sasvim pristojno rješenje, mislim zbog razlike u cijeni uređaja

npr.
TESTO 410-2 (anemometar, termometar, mjernje vlage, wb dew point) = 1600 hrk
Dual termometar 500-tinjak kn (+ malo tablice imate i wb, dew point, wlagu)

[nike]

Točno, dokle god si siguran da je ventilator klime OK i da je 100% čist izmjenjivač, možeš koristiti tvorničke podatke za procjenu snage. Iako, i malo manje odstupanje kapaciteta kondenzatora motora može prilično utjecati na količinu zralka ventilatora.

[jjosip]

Pretpostavlja sam da je tako.
Sad imam opravdanje da s razlikom cijene Testo - Dual termometar probam avanturu nabave SMANA 3.
"cool" stvar impresivnog izgleda za sezonu i sviđaju mi se ona klješta K-type na njemu i vakummetar, još kad ga budem zna koristit :igra:
Lp, jj

[bakša]

Dali se može nabaviti Saman 3 u Hrvatskoj?

[jjosip]

U hrvatskoj koliko znam ne
Meni poznata verzija.

Naručiš iz usa, podaci na računu = podaci firme
dođe na carinu
platiš šta ide i pdv
daš računovođi
odbiješ predporez
ostalo ide u trošak tj u dugoročnu imovinu.

moliš boga da se ne pokvari.

Meni za ono što radim super stvar, klešta s k sondama su super, vakummetar ne obožavam - sve vidi
ljepo pišti i svjetli u mraku, a ljudi to vole.
e da, imam k-typ sondi ali ove su najbolje dosad, nekako su praktičnije

[sakisa88]

Merenja klime vox asw h12a4 qb.
Merenja su vrsena iz razloga sto u bas toplim danima klimi treba dosta vremena da ohladi prostor(nema izolacije losa stolarija..al kako je tako je ) ali olet sporo hladi.
Ventilator na max,hladjenje...i nakon 10min....
Temp.ulaz isparivac vlazni termometar-19°C
Temp.spoljna ulaz kond-34°C
Td isparivaca-15 cist izmenjivac,filter takodje
Pritisak 4.66bar,temp. zasicenja 4°C
Dobijeni superheat-2K(i manje)
Target superheat-7K
Znaci kao sto vidimo klima je blago prepunjena.Isparivac ne dovoljno iskoriscen. Od prvog dana osim ciscenja(dezinfekcije klime)nista nije radjeno na njoj,ali jedna jako bitna stvar zbog koga se desava ovo je duzina cevi koja je negde oko 1m.


Jedna korisna aplikacija za proveru klima na googleplay

[nike]

Nije isparivač nedovoljno iskorišten već je čak bolje iskorišten. Kad je pregrijanje nula, onda je isparivač potpuno (100%) iskorišten (industrijski rashladni sistemi koriste potopljeni isparivač tj. "flooded"). Ali, sa tako malim pregrijanjem postoji opasnost da tekućina dođe u kompresor i ošteti ga. Međutim, srećom, rotacioni kompresori u klimama imaju akumulator na usisu (zbog toga što je ulaz u kompresor direktno u cilindar) koji to sprječava za manja prepunjenja i u slučaju prljavog filtra ili nedostatka topline na izmjenjivaču, u kom slučaju ukupno (total) pregrijanje može biti 0 (nula) K!

Dake, tu nije problem u rashladnom sistemu već u podkapacitiranoj klimi!

Sa čime si mjerio pregrijanje?

[Polaris]

Evo jedne zgodne alatke za tu namenu. Nedavno sam ih pazario i za sada sam zadovoljan kako rade.

[nike]

500€ je taj Testo kit u Splitu! Koliko si ti platio?

[Polaris]

284€ set, plus 100€ Anemometar.

[nike]

To se isplati!

[sakisa88]

K tip sonda.Manometri manuelni.Ne kayem da je 100% tacno merenje,ali veoma priblizno.Sonda proverena u kupatilu,odstupa jako malo od zadatog na kupatilu.

Video sam na njihovom sajtu te bluetooth uredjaje za merenje srdjane. I mogu da kazem da uopste nisu skupi za nekog ko ima posla.

Ne bih rekao da je podkapacitirana jer je klima kao sto se vidi 12-ica a hladila je u ovom slucaju prostor od nekih 40m2.

Vec sam pisao o tome,imamo na poslu york-ove cilere koju su sa tim flooded isparivacima o kojima pricas..i da upravu si nike nema sanse da dodje tecnost u kompresor. Jedino bi moglo da dodje tecan u kompresor preko eductora (kako ga oni nazivaju,a inace je to venturi ) ali posto je cini mi se nemoguce da se eductor pokvari i to je iskljuceno.(kod njih ovo sluzi da vrati ulje u sistem koje se istalozilo u isparivacu)

[nike]

Kvadratura ne znaći ništa. Bitna je izolacija svih površina i količina zraka u izmjeni!

[sakisa88]

Koliko je normalno da ima izmena vazduha preko izmenjivaca,da bih klima kvalitetno odradila posao,a da ne racunamo uticaj neke toplote zidova bez izolacije,prozora itd. To bi se trebalo lako proracunati.Znam koliko je potrebno imati izmena vazduha u cistim sobama nekih proizvodnih delova u slucaju klima komora. Inace u tim slucajevima koristi se balometar.
Kad bi uzeli da klima recimo 12-ica moze navodno ohladiti 60m2,odnosno 150m3 a da imamo 500m3/h preko izmenjivaca. Onda mu dodje da ima 3.33 izmene za sat vremena..da li je to dovoljno?

[nike]

Kod split sistema, izmjene zraka u nekom prostoru nemaju nikakve veze sa količinom zraka na klimi. Kod njih je 100% recirkulacija.
Ona vrti unutarnji zrak i ne utječe na izmjene zraka u prostoru, pa time ni na dotok topline u prostor.

Za razliku od klima komora kojima se projektiraju količina recirkulacije i dovoda svježeg zraka.

Dakle, toplinsko opterećenje klime u tvom slučaju ne dolazi od izmjena zraka koje klima vrši već od infilltracije svježeg zraka u hlađeni prostor kroz otvore na građevini i transmisijski kroz zidove, podove, stropove i ostakljene površine.

Ja kad računam kolika mi treba klima uzimam 100W m2 za bolje izolirane prostore pa do 150W m2 za osrednje i 200W m2 za potkrovlja, povišene stropove i sl.