http://compete.rs/files/Studija_opravda ... biji_0.pdfJedna tona drvenih peleta može da zameni dve tone domaćeg lignita, jednu tonu uvoznog kvalitetnijeg mrkog uglja, ili nešto manje od pola tone lož ulja.
Drveni briket je povoljniji, doduše mnogo manji komfor u odnosu na pelet.
Jedna dobra tema, sa stručnim odgovorima:
http://www.elitemadzone.org/p1865983
Poštovani,
pošto vidim da imate jako puno dvojbi oko korištenja drvenog briketa smatrao sam za shodno da Vam sa profesionalne strane pojasnim neke stvari. Naime, moja firma se već duži niz godina bavi isporukom i montažom opreme za proizvodnju briketa na prostorima Ex-Yugoslavije. Ja lično sam u ovom sektoru duže od 20 godina i imam jako veliko iskustvo.
Drveni ostatak (kako ga neki zovu otpad) se može koristiti kao ogrev na nekoliko načina i to: direktnim loženjem, pretvaranjem u drveni briket i pretvaranjem u pelet. Sva ova tri načina imaju svoje prednosti i mane a to su:
- direktno loženje:
prednosti - niska cijena sirovine, moguće loženje u sve vrste peći;
mane - niska kalorična moć, problemi kod skladištenja zbog velikih gabarita, dodatni troškovi pripteme za loženje, ručno loženje.
- drveni briket:
prednosti - visoka kalorična moć, lagano rukovanje, lako skladištenje, lako dostupan (barem u EU), relativno pristupačna cijena, 100% ekološki, moguće loženje u sve vrste peći;
mane - ručno loženje (osim ako se ne radi o industrijskom briketu)
- drveni pelet:
prednosti - visoka kalorična moć, mogućnost automatskog loženja, skladištenje u silos, 100% ekološki;
mane - visoka cijena, potrebna posebna peć ili dozator.
Nadam se da Vam je sada puno jasnije. Iz ovoga možete vidjeti da je briket u poređenju sa ostala dva načina u mnogo boljem položaju. Najveća povoljnost je što ga ima na našim prostorima (samo moja firma je isporučila do sada 17 postrojenja ukupnog kapaciteta 150.000 tona godišnje). Kod odabira briketa morate voditi računa na kakvim mašinama je napravljen tj. da li se radi o hidrauličnim presama ili ekscentar presama. Ovo je jako bitno jer je razlika u kvalitetu i kaloričnoj moći ogromna. Na hidrauličnim presama se radi sa jako malim pritiscima (200 - 400 t/cm2) tako da je nivo sabijanja mali i automatski imamo manju kaloričnu moć (cca 4.500 - 6.000 kcal/kg). Na ekscentar presama se radi sa jako velikim pritiscima (2.000 - 2.800 t/cm2) tako da imamo jako veliki nivo sabijanja i mnogo veću kaloričnu moć (17.000 - 19.000 kcal/kg). Za usporedbu kalorične moći ogreva navešću Vam neke vrijednosti (tvrdo ogrevno drvo: 4.000 - 5.000 kcla/kg, meko ogrevno drvo: 3.000 - 4.000 kcal/kg, ugalj: 14.000 - 23.000 kcal/kg, lož ulje: 25.000 - 30.000 kcal/kg). Kad sagledamo ove podatke dobijemo da nam je najkvalitetnije alternativno gorivo drveni briket rađen na ekscentar presi.
A sada najbitnija pitanje: Kako prepoznati takav briket? Vrlo jednostavno.
Briket koji je rađen na hidrauličnim presama ima sljedeće karakteristike: lako se lomi ili drobi, blijede je boje, relativno kratak (10 - 20 cm), malog je promjera (cca do 50 mm), vrlo često je kvadratnog oblika, kada ga stavite u vatru jako brzo se raspadne i izgori, obično ga pakuju u vrećama po 20 do 30 kg.
Briket koji je rađen na ekscentar presi ima sljedeće karateristike: jako teško se lomi, tamne je boje (zbog visoke temperature u toku proizvodnje), obično je okruglog oblika sa rupom u sredini ili bez nje, velik promjera (od 60 - 90 mm), dužina mu je od 30 do 40 cm, obično se pakuje u kutije po 10 i 20 kg ili u foliju po 10 kg, kada ga ubacite u vartu ne raspada se i polako gori.



